Friedreichova ataksija (FA) rijedak je i nasljedan oblik progresivne neurodegenerativne ataksije, praćen poremećajem mišićne koordinacije i gubitkom funkcije tijekom vremena.3
FA je najčešći nasljedni oblik ataksije pa ga stoga nužno treba imati na umu prilikom interpretacije simptoma i postavljanja inicijalne diferencijalne dijagnoze.4
Pri uočavanju bilo koje kombinacije ovih simptoma, treba pomisliti na FA
Padovi (ataksija pri hodu) i ravnoteže (slaba propriocepcija)
Rano uočena spoticanja ili nespretnost, gubitak koordinacije, poteškoće s hodanjem u ravnoj liniji, ovisnost o pomagalima za hodanje.
Prisutni u gotovo svim slučajevima.
Umor(iscrpljenost)1,6
Iscrpljenost nakon rutinske tjelesne aktivnosti, mišićna slabost u zdjelici i donjim udovima.
Prisutan u gotovo svim slučajevima.
Nerazgovijetan govor(dizartrija)1,5
Poteškoće s govorom, nejasna artikulacija, koja u uznapredovalim slučajevima narušava razumljivost.
Prisutan u gotovo svim slučajevima.
Kardiomiopatija(srčana bolest)5,7
Narušena srčana funkcija koja uzrokuje umor, nedostatak zraka i edem.
Kardiomiopatija će se razviti kod gotovo svih bolesnika s FA, a češća je kod mlađih bolesnika s teškim FA koji je nastupio u ranoj dobi.
Skolioza1,5
Abnormalna postranična iskrivljenost kralježnice.
Vrlo česta, premda može biti blaga.
Mogla bi biti prvi pokazatelj FA, ako su istodobno prisutni poremećaj ravnoteže ili drugi neurološki znakovi.
Dodatni znakovi FA na koje treba obratiti pažnju:
Gubitak refleksa(arefleksija)2,5
Gubitak dubokih tetivnih refleksa u donjim udovima.
Spastičnost u donjim udovima.
Prisutan u gotovo svim slučajevima.
Gubitak osjeta(senzorna neuropatija)2,5
Nesposobnost osjeta vibracije i pozicije zglobova.
Smanjena ili odsutna senzorna funkcija.
Vrlo čest.
Dijagnoza FA može se potvrditi samo genskim testom.
Ako postoji sumnja na FA, obavezno treba napraviti odgovarajući genski test.1, 3, 4